U kontekstu ovog modula, upoznat ćete se sa službenim europskim okvirom kompetencija za obrazovanje i osposobljavanje o poduzetničkim kompetencijama i što ga možete iskoristiti govoreći o kritičkom mišljenju.

Iako je formalno zamišljen kako bi unaprijedio, poticao i održavao poduzetnički duh(e) građana EU-a, EntreComp okvir odgovara na mnogo širi krajolik potreba i prilika za zapošljavanje i usavršavanje, odnosno mogućnosti dugotrajnog učenja (LLL).

Drugim riječima, EntreComp se može strateški odnositi na sve domene obrazovanja i osposobljavanja jer su mnoge kompetencije navedene u okviru jednako relevantne i značajne za razvoj profesionalne karijere, osjećaj za inicijativu i samopouzdanje, razvoj soft-skill-a – uključujući kritičko mišljenje.

Da bismo pratili podrijetlo EntreComp okvira, moramo se vratiti u prosinac 2006.: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December 2006 on key competences for lifelong learning

Ovaj policy dokument identificira osam ključnih kompetencija od interesa za jačanje izvrsnosti programera cjeloživotnog učenja koji se provode na razini EU-a i njihovu ukupnu osjetljivost na nove društvene i ekonomske izazove danog povijesnog razdoblja.

Pod pojmom nadležnosti Europski parlament podrazumijeva:

“...kombinacija znanja, vještina i stavova prikladnih kontekstu. Ključne kompetencije su one koje su svim pojedincima potrebne za osobno ispunjenje i razvoj, aktivno građanstvo, socijalnu uključenost i zapošljavanje”.

Gore navedene kompetencije su sljedeće:

1. Komunikacija na materinjem jeziku
2. Komunikacija na stranom jeziku
3. Osnove u STEM disciplinama
4. Digitalne kompetencije
5. Učiti učiti
6. Društvene i građanske kompetencije
7. Osjećaj za inicijativu i poduzetništvo
8. Kulturna svijest i izražavanje

Osjećaj za inicijativu i poduzetništvo (kompetencija CŽU br.7) opisuje se kao sposobnost osobe da:

“...pretvorite ideje u djelovanje [pomažući] pojedincima na radnom mjestu da budu svjesni konteksta i [okolnih] prilika”.

Nadalje, ta ista kompetencija odnosi se na:

“…sposobnost identificiranja dostupnih prilika za osobne, profesionalne i/ili poslovne aktivnosti, uključujući pitanja 'šire slike' koja pružaju kontekst u kojem ljudi žive i rade, kao što je široko razumijevanje funkcioniranja gospodarstva i mogućnosti i izazove s kojima se suočava poslodavac ili organizacija”.

Odavde možemo početi vidjeti neke jasne veze s onim što se obično shvaća kao "kritičko razmišljanje", što znači:

“…intelektualno disciplinirani proces aktivnog konceptualiziranja, primjene, analize, sintetiziranja i/ili evaluacije informacija prikupljenih iz, ili generiranih promatranjem, iskustvom, razmišljanjem, rasuđivanjem ili komunikacijom, kao vodič za vjerovanje i djelovanje”.

Izvor: Michael Scriven i Richard Paul, 8. godišnja međunarodna konferencija o kritičkom mišljenju i reformi obrazovanja, 1987.

U oba konteksta, mislimo na sposobnost/proces u kojem, na temelju nekih inputa, ljudi reagiraju pridavanjem značenja onome što doživljavaju i u skladu s tim fino podešavaju svoje misli/radnje.

EntreComp Framework došao je točno deset godina nakon preporuka Europskog parlamenta.

Kompetencija br.7 kakvu poznajemo je „podijeljena“ na trodimenzionalna područja obuke koja uključuje 15 kompetencija – pet za svako područje.

Od danas, EntreComp okvir ostaje – zajedno s DigCompom i LifeCompom – najpouzdaniji i najsnažniji referentni model za obrazovanje i obuku na razini EU

Kao što smo već spomenuli, EntreComp okvir uključuje 15 kompetencija ravnomjerno podijeljenih između tri područja obuke koja su međusobno usko povezana:

Još jednom, važno je ponoviti činjenicu da je dizajn EntreCompa zamišljao poduzetništvo ne kao profesiju, već kao kompetenciju:

Poduzetničke kompetencije odnose se na sve domene društvenog i profesionalnog života, uključujući zapošljivost, profesionalno osnaživanje, pa čak i aktivno građanstvo.

Što slijedi…

U kontekstu ovog modula obuke – a uzimajući u obzir i temeljne kompetencije kojima se bavimo – usmjerit ćemo vaš fokus na prvi stup, onaj koji se odnosi na IDEJE I PRILIKE.

Imajte na umu da EntreComp ne spominje posebno kritičko mišljenje, ali cijeli okvir se bavi dimenzijom kritičkom razmišljanjem iz mnogo različitih kutova.

Čini se da je najopipljivija križna referenca s kompetencijama koje pripadaju IDEJAMA & PRILIKAMA. U sljedećoj ćemo cjelini ići u dodatne pojedinosti o svakom od njih kako bismo pratili opipljive veze s kritičkim mišljenjem, i što je najvažnije, kritičkim mišljenjem pri korištenju zapošljivosti.

Danas, kako automatizacija zadataka i funkcija polako zamjenjuje i "ručnu" i "intelektualnu" radnu snagu, vaše prilike za pristup tržištu rada sve više ovise o mekim vještinama i vještinama odnosa.

Tehnička stručnost i učinkovitost na radnom mjestu dolazi, prije svega, iz prakse, vježbi i iskustava/lekcija naučenih na temelju pristupa pokušaja i pogreške. Poslodavci tijekom intervjua nemaju dovoljno informacija da procijene profil kandidata i njegovu/njezinu potencijalnu uspješnost na radnom mjestu.

Nadalje, u većini slučajeva poslovi za koje se prijavljujete zahtijevaju specifično znanje/know-how koje možda niste stekli tijekom svog formalnog obrazovanja (jednostavno zato što nisu uključeni u nastavni plan i program).

Kako onda poslodavci usmjere svoju ocjenu vašeg profila?...

Poslodavci su potpuno svjesni da novopridošlice – posebno ako su tek diplomirani studenti – zahtijevaju dubinsko obrazovanje i obuku s naglaskom na njihove buduće uloge i odgovornosti prije nego što budu potpuno autonomni i neovisni.

Tijekom prvog intervjua, umjesto o tome što možete učiniti, oni će tražiti druge vrste informacija koje možda uopće nisu povezane s vašim obrazovanjem.

Ova vrsta informacija predstavlja sam ishodište projekta ESSENCE i pretpostavke na kojima se temelji.

Još 2016. godine Svjetski gospodarski forum predvidio je veliki pomak do 2020. u "10 najboljih vještina" za zapošljivost, zapošljavanje, razvoj karijere i poslovnu konkurentnost.

Prema izvješću, meke i relacijske vještine ključne su za nove diplomante i studente visokog obrazovanja da uđu na tržište rada jer regruteri i poslodavci razvijaju nove sofisticirane modele za procjenu „ljudskog“ profila kandidata (tj. sposobnost za rad s drugima, osjećaj za inicijativa, pouzdanost i pouzdanost itd.).

1. Složeno rješavanje problema
2. Kritičko razmišljanje
3. Kreativnost
4. Ljudski menadzment
5. Koordinacija s drugima
6. Emocionalna inteligencija
7. Presuda i donošenje odluka
8. Orijentacija usluge
9. Pregovaranje
10. Kognitivna fleksibilnost

Izvor: Izvješće o budućnosti radnih mjesta, Svjetski ekonomski forum

When we think about it, finding a job – or the opportunity for an interview with a company that you would like to work for – is a process that resemble EntreComp’s design:

So at first, you need to think critically on how to plan, strategize and move on with your job-hunting…not by chance, according to many, finding a job is a job per se.  

Uočavanje prilika za zapošljivost je prvi zadatak koji morate ispuniti kako biste povećali svoje šanse za zapošljivost.

Primjena kritičkog razmišljanja za uočavanje prilika za zapošljivost znači analizu, zaključivanje i ocjenjivanje relevantnih informacija (podataka, statistike itd.) koje proizlaze s tržišta rada: koja je industrija s najvećim potencijalom rasta? Gdje se nalaze njegovi ključni igrači? Itd. Ovaj kvalitativni i kvantitativni fenomen trebao bi biti povezan s vašim osobnim težnjama, motivacijama i postignućima. Prijetnje i prilike s tržišta ostaju subjektivne od osobe do osobe.

Odvojite malo vremena da razmislite o tome što pokreće vaše interese, što potiče vašu znatiželju, koji bi mogao biti vaš osobni talent na koji možete iskoristiti…

Vrlo često, kada je u pitanju traženje posla, pristup jedno rješenje za sve može vrlo lako dovesti do negativnih učinaka.

Nažalost, s vremena na vrijeme, tržište rada postaje izuzetno konkurentna arena. Svakodnevno stotine aplikacija preplavljuju inbox tvrtki i organizacija “radite s nama”, kako biste se doista izdvojili iz mase, morate biti vrlo kreativni u svom pristupu.

Na vašu sreću, LinkedIn pruža nove brojne i uzbudljive prilike za umrežavanje s ljudima koji vam mogu biti od velike podrške. Međutim, to ne znači da je zadatak lakši…

Potražite smjernice i povratne informacije, istražite i naučite od stručnjaka ključne savjete i savjete o tome kako se “odnositi” s poslodavcima, također na temelju procesa zapošljavanja u tvrtkama. Drugim riječima, nemojte prestati asimilirati vanjske ulaze.

Nakon što se uoče nove prilike i imate plan za isticati se i valorizirati svoje snage, vratite se svojoj „unutarnjoj“ kako biste točno odredili one ključne elemente koji će utjecati i utjecati na vaše buduće odluke.

Ovo će doista staviti na vagu, s jedne strane vaše strasti, težnje, želje i očekivanja, s druge strane konkretne prilike koje vas okružuju.

Morate biti svjesni da možda nećete moći pristupiti svojoj opciji "prvog izbora" (onoj o kojoj ste stvarno sanjali) tek sa sveučilišta. Traženje posla može vas dovesti u kompromisne situacije s vašom voljom ili bez nje... budite iskreni prema sebi i pitajte vas kako biste se nosili, koliko koraka bi vam bilo potrebno da biste se približili onome čemu zapravo težite.

Sada kada imate poludefiniran plan puta s novim i konsolidiranim koordinatama koje usmjeravaju vaš fokus, možete početi još više sužavati svoje referentne ciljeve – one koji izgledaju u skladu i koherentni s vašim osobnim očekivanjima, osnaživanjem i mogućnostima profesionalnog razvoja, itd. .

Uzimajući u obzir sve višestruke alternative koje možete imati, pokušajte istaknuti i obraditi unose gledajući najviše što možete izvući iz svake od njih.

Svaka stavka (tj. plaća) bit će dodijeljena vrijednosti koja se mjeri na brojčanoj ljestvici (na primjer, 1 = vrlo nepovoljno; 5 = vrlo povoljno), na kraju procesa svaka opcija će predstavljati određeni rezultat. Naravno, što je veći rezultat, to je rješenje privlačnije.

Matematika ne bi trebala diktirati vašu konačnu odluku, ali će vam svakako pomoći...

Kada govorimo o traženju posla, zapošljavanju i profesionalnom razvoju, ne zaboravimo da kada vas ekosustav zagrli, vaši postupci će utjecati na nekoga negdje u vašoj blizini.

Nakon stjecanja dovoljno odgovornosti i iskustva, doći će trenutak u kojem bi vaš glas mogao odlučiti o rezultatu delikatne odluke. Ovaj scenarij može napraviti veliku razliku ako radite u sektoru zdravstva, obrane, financija i općenito, u industrijama koje utječu na društva i gospodarstva u cjelini.

Dok cijenite drugu alternativu zapošljivosti, uzmite u jednadžbu svoju odgovornost i potencijalnu izloženost neugodnim situacijama... hoćete li biti spremni i psihički spremni nositi se s posljedicama?

U ovoj posljednjoj cjelini pogledat ćemo zanimljive i definirajuće značajke kritičkog razmišljanja kako bismo vas održali u boljem upoznavanju s pojmom i počeli eksperimentirati s novim “kritičnim” pristupima primijenjenim na scenarije iz stvarnog života.

Još u prethodnoj cjelini spomenuli smo činjenicu da primjena kritičkog mišljenja u svojoj osnovi slijedi pristup u tri faze kako slijedi:

1. Analiza
2. Zaključak
3. Evaluacija

Od svih konceptualnih modela na koje se oslanja kritičko mišljenje kao kognitivne funkcije, ovdje predloženi je također najčešći i najpouzdaniji.

• Analiza se odnosi na proces upijanja uvida, ulaza i informacija iz vanjskog okruženja koji su relevantni za dekodiranje i tumačenje „onoga što se događa“ u datom trenutku.
• Zaključak se odnosi na uspostavljanje uzročno-posljedičnih korelacija na temelju onoga što doživljavamo na temelju pretpostavki i slijedećih dedukcija.
• Evaluacija se odnosi na dodjeljivanje značenja i prepoznatljivih obrazaca misli i postupaka za ono što oni mogu biti predvidljivi.

Ono što smo upravo vidjeli ne razlikuje se značajno od dobro poznatog modela koji se primjenjuje u softverskom inženjerstvu kao i u fiziologiji.

IPO model je zapravo bio – i još uvijek jest – temeljni teorijski okvir kognitivne fikologije (poznate kao kognitivizam), grane discipline uključene u istraživanje pamćenja i učenja. Kada se sučeljavaju s društvenim sustavima, ljudi se oslanjaju na IPO model kako bi usmjerili svoje akcije/reakcije na stalnoj osnovi, a da toga nisu ni svjesni...

• INPUT: Okidač akcije/reakcije
• PROCES: Izračunavanje inputa (na temelju vanjskih čimbenika, kulturnog porijekla, iskustva itd.)
• IZLAZ: Odgovor na unos (što je moguće adekvatniji, koherentniji i dosljedniji)  

Neki bi mogli tvrditi da je kritičko mišljenje intrinzični element P, jer ovdje više nego u drugim ciklusima intervenira u dubinsku evaluaciju i procjenu okoline.

Međutim, kritičko mišljenje prožima cijeli proces jer ljudi mogu „kritički razabrati“ ulazne podatke koji su za njih važniji, kao i sadržaj, strukturu i varijabilnost rezultata.

Već smo iskusili ovu fluidnost kritičkog razmišljanja u svim fazama procesa kada smo ponovno izgradili tijek IDEJA I PRILIKA. Od uočavanja mogućnosti do održivosti, kritičko razmišljanje poprimilo je različite oblike i forme dok se kreće kroz cijelo područje treninga.

Kada se primjenjuje na formalnu organizaciju, IPO model se uglavnom bavi:

1. Strateško planiranje (tj. budžetiranje)
2. Promatranje i evaluacija
3. Revizija
4. Upravljanje rizicima
5. Komunikacija i PR
6. Umrežavanje i upravljanje STKH
7. Upravljanje ljudima (tj. izgradnja povjerenja, rješavanje sukoba)

Ispravno je reći da ono što čini i ulaz u određenim situacijama može rezultirati kao izlaz ako se kontekstualizira u drugoj.

• EntreComp okvir za njegovanje vaših poduzetničkih stavova
• Kritičko razmišljanje u EntreCompu: stup IDEJA I MOGUĆNOSTI
• Kritičko mišljenje od "mekih" do vještina "zapošljivosti".
• Analiza → Zaključak → Evaluacija
• IPO: Ulaz → Proces → Izlaz