Da biste riješili ovu vježbu, stvarno trebate uložiti nekoliko dodatnih napora kako biste svladali potencijalni jaz u vještinama i procjenu potreba koji doprinose stvaranju fenomena kakav ste vidjeli. Ovo je tipičan slučaj u kojem se od vas traži da donesete čvrste zaključke o danom scenariju bez mogućnosti da se oslonite na daljnje iscrpne pozadinske informacije.

U većini slučajeva, u poslovnom okruženju, vaše odluke će se kretati kroz neizvjesnost i morate moći vjerovati svojoj hrabrosti, sposobnostima zaključivanja i percepciji.

Utjecaj rezultata koji se generira iz ovog procesa temeljit će se na brizi i pažnji na detalje koje ste uložili u prikupljanje, procjenu, evaluaciju i daljnju obradu ulaznih podataka koji usmjeravaju vašu prosudbu.

Odakle dolazi taj nedostatak cyber svijesti?
Prije svega, cyber svijest je izravna funkcija digitalne pismenosti. Ako ukrstimo podatke iz Eurobarometra s drugim referencama EU-a, primijetit ćemo da su zemlje s višom cyber svijesti iste s višim stopama digitalizacije (izravna korelacija):

Izvor: DESI 2020, Indeks digitalne ekonomije i društva

Plava: ljudski kapital; Crvena: Povezivost; Zeleno: Integracija digitalnih tehnologija; Violet: Digitalni javni servisi

Koje bi mogle biti daljnje diskriminirajuće varijable?
Bilo bi lako pretpostaviti da su te razlike u prihvaćanju IT-a učinak dostupnosti infrastrukture. Iako je to istina, to je također vrlo ograničavajuća percepcija. Ako počnemo proučavati evoluciju svake pojedine varijable tijekom vremena, povezanost i javna digitalna infrastruktura postaju sve više i više uobičajene. Na faktor ljudskog kapitala primjećuje se stagnacijski učinak... simptomatično za činjenicu da znanje, vještine i kulture nisu u skladu s tekućim tehnološkim razvojem – barem ne za sve zemlje.

Izvor:idem

To dokazuje i još jedan važan indeks koji ima za cilj istražiti kako gospodarstva, društva i organizacije EU-a reagiraju – i prilagođavaju se – tehnološkom razvoju.

Izvor: EIDES 2020

Opet, rezultati EIDES-a (Europski indeks digitalnih poduzetničkih sustava) potvrđuju nalaze DESI-ja i pružaju vrlo zanimljiv objektiv za tumačenje najvažnijih događaja Eurobarometra.

Potvrđeno je da ljudski kapital i kultura predstavljaju dva temeljna stupa digitalne pismenosti, a time i cyber svijesti. Nije iznenađujuće da se sve zemlje EU-a s najnižim rezultatima u ove dvije dimenzije nalaze na dnu ljestvice Eurobarometra.

Izvor:Isto

Postoji također još jedan važan čimbenik koji treba uzeti u obzir, ako želimo proširiti događaje na opseg i razmjere ove analize.

Nacionalna industrija sjevernih zemalja tipično je kapitalno intenzivna i intenzivna znanja, dok mediteranskom i balkanskom industrijom dominiraju radno intenzivna tržišta. Naravno, u usporedbi s potonjim, industrije s kapitalom i znanjem puno su više vođene IT; i kao takvi, ljudi koji rade u ovim područjima podliježu specifičnim programima izgradnje kapaciteta – što zauzvrat povećava vještine i kompetencije ljudskog kapitala.

Izvor: Eurostat

Što se može učiniti da se poboljšaju uvjeti zaostalih?
Preliminarni zaključak → na temelju gore navedenog, obrazovanje i osposobljavanje čine se ključnim postavkama na kojima treba raditi kako bi se poboljšala cyber otpornost građana EU-a.