Studija Slučaja. Kognitivna fleksibilnost i razvoj karijere.

S godinama se smanjuje kognitivna fleksibilnost. Što stariji ljudi postaju sve teže je mijenjati različite zadatke. S druge strane, iskusnije osoblje može obavljati različite zadatke i brže donositi odluke zbog dužeg iskustva koje omogućuje pametniji rad. Ovo je dilema iz menadžerske perspektive. S jedne strane viši menadžeri mogu donositi brže odluke, s druge strane mogu imati poteškoća u rješavanju nekoliko zadataka istovremeno. Već dugo vremena tvrtke su se fokusirale na razvoj tvrdih vještina. Provedene su edukacije i motivirano osoblje za učenje različitih vještina koje su izravno povezane sa zadacima koje osoba mora obavljati npr. marketinški ljudi obučeni su za razvoj uspješnih marketinških kampanja, a HR ljudi obučeni su kako regrutirati najbolje zaposlenike. Međutim, nedovoljno je pažnje posvećeno razvoju mekih vještina koje bi mogle značajno poboljšati korištenje tvrdih vještina. To je kompromis s kojim se menadžeri suočavaju i moraju pronaći rješenje. Naravno, rješenje može biti specifično ovisno o industriji i vrsti osoblja u fokusu, ali općenito pitanje ostaje isto: kako olakšati razvoj karijere kombinacijom tvrdih i mekih vještina i kako prilagoditi ovu aktivnost ovisno o vrsti tvrtke, industrije u kojoj posluje i osoblja u fokusu.

Preuzmite sadržaj:

Pitanja:

  1. U kojoj mjeri uprava tvrtke treba obratiti pozornost na razvoj kognitivne fleksibilnosti za viši menadžment i zaposlenike? Treba li biti više u fokusu tvrtke ili zaposlenika? Navedite argumentaciju za svoj prijedlog.
  2. Kako motivirati zaposlenike da poboljšaju kognitivnu fleksibilnost i multitasking vještine? Kako te vještine mogu utjecati na razvoj karijere?
  3. U kojim je slučajevima (vrste zadataka ili djelatnosti) kognitivna fleksibilnost važnija i zašto? Vidite li da će te industrije i zadaci biti traženi za 10 godina?
Odgovori:
  1. Kognitivna fleksibilnost je nešto što se jako traži od zaposlenika, posebno na razini višeg menadžmenta. Stoga je vrlo važno da zaposlenici posjeduju te vještine i da mogu imati koristi od toga. Pozornost na razvoj i/ili održavanje kognitivnih vještina trebala bi biti u fokusu kako za tvrtku tako i za zaposlenika. Izvedivo je da tvrtka osigura da postoje mogućnosti za razvoj tih vještina i da postoji motivacija pojedinih zaposlenika da nastave s takvim razvojem.
  2. Razvoj motivacije vrlo je izazovan i kompliciran zadatak. Ljudi vrlo često motivaciju smatraju nečim apstraktnim što se ponekad pojavi, a ponekad nestane. Obično to nije slučaj i postoje određeni čimbenici koji utječu na motivaciju na koje ne obraćamo pozornost. Stoga je važno razmisliti i razumjeti koji su pokretači motivacije. Tvrtka ovdje može igrati vrlo važnu, ali prije i pomoćnu ulogu. Može se predložiti organiziranje seminara samosvijesti i samorefleksije na kojima će zaposlenici bolje razumjeti kako uz pomoć tih alata razumjeti uzroke motivacije. Također se mogu organizirati i neke druge aktivnosti npr. team building događanja jer timski duh također može značajno doprinijeti motivaciji.
  3. Postoji nekoliko poslova i zadataka za koje se očekuje da će nestati ili se barem značajno smanjiti. To je posebno važno za jednostavne i monotone zadatke koje će zamijeniti strojevi i roboti. Naprotiv, takvi poslovi koji uključuju vrlo komplicirane zadatke s velikom varijabilnosti i disperzijom bit će traženiji, a kognitivna fleksibilnost bit će važan preduvjet za zapošljavanje i karijeru. Odgovore na 3. pitanje treba povezati s izvješćem Svjetskog ekonomskog foruma Future Jobs.

Ključne riječi:

Razvoj karijere, viši menadžer, interakcija između soft i hard vještina, starenje.

Bibliografija:

https://www.weforum.org/reports/the-future-of-jobs-report-2020